Microsoft implements ODF support(?)
Posted by Saša Bodiroža | Filed under Freedom, Microsoft, Software
The article in IT PRO states that Microsoft will be implementing ODF (OpenDocument format) support in its Office suite:
Microsoft has no date for implementing OOXML on its own platform, but has agreed to implement the rival ODF format on Microsoft Office. Microsoft has given its blessings to ODF by joining the OASIS committees, and to cap it all, a senior Microsoft spokesman has conceded that “ODF has clearly won”.
Microsoft has even volunteered to opt into the ongoing ODF development process which, not without reason, has aroused the suspicions of ODF proponents.
I’m a bit suspicious of Microsoft’s move and if Microsoft has some hidden intentions. But I think it won’t be able to “close” ODF ;).
Here’s a blog post on MSDN which says ODF will be supported in MS Office 2007 Service Pack 2.
And why is this important to me? Most of my friends and professors still use MS Office. I use OpenOffice.org. If I need to send them a document (which needs to be editable, so PDF is not an option), I could do “Here’s the document in ODT (OpenDocument text), play with it”, but that wouldn’t be very nice. I don’t want to force anybody to use something they don’t wish to. So, I convert it to DOC, and then send it to them. But I don’t want to use DOC. And it seems like I’m not going to as soon as MS implements this ODF support. Let’s hope it will release plug-ins for previous MS Offices, too… or that people will switch to OpenOffice.org ;).
In the end, I think this is a good thing for ODF. Whether we like it or not, MS Office has the biggest market share, and by this more people will be able to use ODF for their documents.
Tags: Add new tag, Microsoft, odf, open office, Software
Mozilla team and Ubuntu Hardy Heron
Posted by Saša Bodiroža | Filed under Linux, Software, Ubuntu, internet, mozilla
This is the first post on the new domain, so I would like to make it a bit special :).
Hardy Heron will be released in five days, and Ubuntu’s Mozilla team has been quite busy preparing all the goodies. So, what has Mozilla team done?
Firefox 3 beta 5 is in the official repositories. It replaces the old Firefox 2, which can still be installed from the repositories. It is a pity that Firefox 3 release candidate is coming out few days after Hardy, but Firefox 3 beta 5 is very useful and pretty stable for day-to-day use. Just look at the reviews. And I’m sure we’ll be able to install Firefox 3 as soon as it comes out from Fabien Tassin’s Personal Package Archive.
Also, many members have been testing, editing and packaging Firefox 3 (and upgraded some of Firefox2) extensions for Ubuntu, so this release brings more of them than before. Currently, around 30 extensions are in the repositories. The work is still in progress, so expect more. If you would like to see your favourite extensions, feel free to suggest them at Firefox 3 extensions wiki. Ubufox extension makes it easy to install other extensions. Start it from Tools -> Add-ons -> Get Ubuntu extensions.
Prism, which allows to users to move webapps to their desktop, is also in the repositories. Be sure to check it out.
And, if you feel like living on the wild side, you can test Thunderbird 3 alpha from Fabien’s Personal Package Archive. No links, since this can be very dangerous. You have been warned :).
Congrats to the whole Mozilla team, and to the Ubuntu community :).
Tags: firefox, hardy, internet, mozilla, Software, Ubuntu
Zašto otvoreno i slobodno nije loše…
Posted by Saša Bodiroža | Filed under Freedom, Software, Thoughts
Dejan Cvetkovi?, generalni direktor Microsoft softvera za Srbiju i Crnu Goru, je objavio interesantan tekst u dnevnim novinama Danas. Naime, on je napisao veliki broj neistina o slobodnom softveru i softveru otvorenog koda (kao i otvorene standarde i ostalo). Da vidimo šta je napisano…
(Napomena: pasusi u kurzivu su delovi originalnog teksta iz novina)
“Otvoreni standardi, otvoreni kod, otvorena arhitektura - sve to zvu?i tako pozitivno, tako sli?no, tako…otvoreno. Ko ne bi poželeo da radi baš sa takvim IT sistemom koji je mnogo bolji od zatvorenog. Prvo iznena?enje krije se u ?injenici da je pravi kontrast na tržištu danas izme?u razli?itih vrsta otvorenog, a ne izme?u otvorenog i zatvorenog. A zašto je danas sve na IT tržištu otvoreno? Zato što želimo da imamo ve?u kontrolu, želimo da sara?ujemo sa drugima na razvoju naših sistema i želimo bolji uvid i razmenu podataka. Ali, to ne zna?i haos, ve? nastajanje da sazna šta je u osnovi programa koji se koriste. Tako ga bolje poznajete, bolje koristite i više u?ite o njegovim (a i svojim) sposobnostima. To zvu?i kao velika sloboda, ali krije i veliku opasnost. Metafore iz sveta automobilske industrije svojevremeno su bile veoma popularne u IT novinarstvu, a se?am se nekih u kojima je Majkrosoft prošao ne baš slavno. Pa da probamo ponovo - zamislite da svaki put kad otvorite haubu svog automobila i dotaknete neki njegov deo, doživite da se taj deo promeni ili, ?ak, nestane. Ili, još gore, želite da prekontrolišete ko?nice, ali pritisnete pogrešno dugme, i one potpuno nestanu, ali i dalje izgleda kao da su tu. Možda bi to bilo po malo opasno?”
Da li sam jedini kome kraj zvu?i pomalo suludo? Dakle, otvoreni sistem je nekako i zamaskiran, te izaziva nagle i ?este promene. Možda grešim, ali to je moj zaklju?ak na osnovu napisanog. Prate?i tu logiku, do sada bi moj (a verovatno i milioni drugih ra?unara) bio u skroz neupotrebljivom stanju. Da li je tako? Kucam ovaj post, dakle nije. Radi li Google? Hmm, radi… Izgleda da je sve u redu i sa njihovim mašinama. Pošto je pisano u biznis delu novina, da vidimo šta firme imaju od otvorenog softvera. Brzi pogled na podatak o trenutno najstabilnijim hosting kompanijama nam pokazuje da ?ak sedam od deset koriste softver otvorenog koda za servere. Ako pogledamo istraživanje iz novembra ove godine, web serveri otvorenog koda drže oko 50% tržišta. Naleteo sam pre nekog vremena na zanimljiv post Svi koriste Linux (na engleskom), gde su ukratko navedene neke od ve?ih firmi koje, za neku svrhu, koriste softver otvorenog koda. Da nastavimo…
“Kod otvorenog sistema sve je otvoreno i pristupa?no: kad jednom otvorite sva vrata i u svom sistemu, morate dobro da pazite gde se šta ostavljate. To je kao da ste skinuli vrata sa svog stana i na dovratak stavili malu priru?nu mapu koja kaže gde su šrafcigeri, gde je novac, gde je kupatilo, a gde “ladno” pivo, jer vam povremeno u ku?u navra?aju neki majstori koji bi nešto da poprave. Da, ali ko još može da navrati? Sigurnost? Zaboravite na sigurnost, bitno je da je otvoreno.”
Uh, uh… Da li je baš tako?… A zašto? Jednostavno. Lepota otvorenog koda, naspram zatvornog, je baš ta otvorenost - svi mogu da vide kod. Svi mogu da u?u “pod haubu”, i da vide šta se dešava. Više o?iju ima priliku da vidi i da radi na kodu, te samim tim da doprinese sigurnosti i stabilnosti. To što je otvoren ne zna?i da svaka promena bude prihva?ena. Svaki projekat ima tim koji dobro proveri neki doprinos sa strane, pre nego što se spoji sa glavnim delom koda. Ako je nešto slu?ajno prošlo, bi?e brzo ispravljeno baš zbog svih uprtih pogleda.
“Tako?e, kad nema nekih pravila, kad nema standarda koji zacrtavaju kako se treba ponašati u ovakvoj situaciji, onda su jedini pravi eksperti oni koji su taj sistem postavili. A oni onda mogu da biraju koliko ?e vam naplatiti da ga i dalje održavaju za vas. Jer drugih nema. Vratimo se na ?as u automobilsku industriju: zamislite da vaša omiljena fabrika automobila proizvodi samo motore i volane, a da sve druge delove auta po volji ugra?uje vaš automehani?ar Ljubinko, koji ih kompletira i završava za vas. Zamislite dalje da je vaš automobil dovršio uz pomo? tri budilnika i pola kilograma retke vrste amazonske šljive. Koji drugi majstor ?e umeti da ga popravlja? I koliku ?e mo? nad vama imati vaš majstor? A da ne pominjem uvoznike retkih amazonskih šljiva.”
Ok, zamislimo za ?as da je naš automobil dovršio automehani?ar Ljubinko. Mi ta?no znamo kako je on dovršio auto, te možemo na?i nekog drugog automehani?ara, koji može da pogleda šta je radio Ljubinko. Drugi mehani?ar može da nam pomogne kad do?e do problema. Ako je dobar mehani?ar, verujem da ?e videti šta je neko pre njega radio ;). I u programiranju: ako je kod uredno pisan i održavan, ve?ina programera bi trebalo da bude u stanju da shvati šta se program radi nakon ?itanja koda.
Da posetimo Miladinka. Miladinko nam je sastavio ceo automobil. Tako?e nas je obavestio da jedino on može da nam servisira auto. Isto tako, imamo zabranu da zavirimo ispod haube. A ako ho?ete neku izmenu na automobilu, nadajte se da ?e ona odgovarati Miladinku i da ?e se on složiti da je odradi za vas.
“Otvoreni standard je neka druga vrsta otvorenosti, izbalansirana da vam da slobodu da znate i razvijate, ali i da ograni?i opasnosti i cene otvorenog sistema. Otvoreni standard podrazumeva da znate detalje, ali ih ne smete menjati i to omogu?ava svima da ga koriste. Drugim re?ima, razmenjujete sa svima klju?na znanja o tome kako se najbolje može sa vašim sistemom sara?ivati, raditi i komunicirati, ali im ne dajete šansu da u njega u?u i menjaju ga, kontrolišu ili zloupotrebljavalju. Otvoreni kod, s druge strane, podrazumeva da svako može da ga menja.”
Ovde je opet pogrešno shva?ena suština otvorenog koda. Svako može da ga menja i da izmenjeni program dalje distribuira i koristi. Ali to pravo ne zna?i da neko može da u?e u vaš ra?unar i da vam izmeni delove vašeg koda. Da koristimo paralelu sa automobilima: ne može svaki stranac da upadne ispod vaše haube i da tek tako vršlja po motoru. Stoji da su neki u mogu?nosti da to urade. Zato se kola i obezbe?uju na ovaj ili onaj na?in. Da li biste se sigurnije ose?ali kada znate da je na bezbednosti vašeg automobila radilo puno ljudi širom sveta ili neka zatvorena grupica?
“Ove i obi?ne teme provociraju snažne jake emotivne reakcije kod u?esnika na IT sceni; svi imaju svoj omiljeni modus i oblik rada, i sve te emocije vam kažu koliko se ljudi lako i duboko vezuju za jednostvane ideje - ideje otvorenosti i saradnje, ideje najboljeg mogu?eg iskoriš?enja onoga na ?emu rade, ali je paradoks u tome da upravo sistem koji je formulisaniji, ?vrš?i i zaokruženiji ima više šanse da im to pruži. To najbolje dokazuju veliki i mo?ni sistemi širom sveta, neki koji servisraju najve?e gradove na svetu - a svakim danom ih je sve više. Oni su probali da primene suprotnu logiku i od nje su odustali na veliki i posramljuju?i na?in, shvativši da je taj eksperiment zanimljiv, ali da oni moraju da budu iskreni i realni prema svojim potrebama.”
Verovatno su neki odustali, ali nemojmo zanemariti veliki broj vlada i državnih institucija koje su našle otvorena rešenja pristupa?nijim i boljim. Podsetimo se izveštaja britanske vlade o isplativosti softvera otvorenog koda iz 2004. godine. Tu je i zanimljiv tekst britanske vlade o softveru otvorenog koda. Još jedan državni dokument o isplativosti koriš?enja softtvera otvorenog koda bi mogao biti zanimljiv. Na kraju se nalaze linkovi ka izveštajima još nekoliko vlada, pa bih preporu?io da pogledate.
“I nije ovde re? o pobedi Majkrosofta nad Luniksom, niti o pobedi Luniksa nad Majkrosoftom, koliko o pobedi korisnika nad svojim iluzijama i parcijalnim vizijama.”
Kako neko može biti ozbiljno shva?en kada koristi imena poput Luniks? Baš kao i osobe koje misle da ?e nešto u?initi nazivaju?i Microsoft Microshit ili M$…
“Zagovornici OSS ponekad iskreno, ali i veoma pogrešno, sugerišu jednu suptilnu zamenu teza, po kojoj otvorenost zna?i slobodu, a slobode nikad dosta. Da, teško je ne složiti se da je sloboda poželjna, i da svi volimo da je ima dovoljno. Ali, ova rotacija poruka ima bar dve greške. Nije otvorenost apsolutno identifikovana slobodom, niti to ikad u relanom svetu tvrdimo. Ponekad želimo da budemo sigurni i “zatvoreni” u svojim domovima, sistemima i izborima, da bismo imali slobodu da u njima uživamo, radimo i gradimo po svojoj meri.”
Dakle, zatvorimo se u svoje domove. Promenimo koji komad nameštaja, ili možda boju zidova. Ali, ako ho?ete neku ve?u izmenu, pozovite one majstore koji su vam ku?u napravili. Jedino oni smeju da menjaju. Tako?e, nadajte se da ?e im se dopasti ideja, jer je njihova klju?na re?. I budite spremni da igrate po njihovim uslovima…
“Ali, tezu da je sloboda dobra, a apsolutna sloboda apsolutno dobra, doživela je krah. Jer, sloboda je kao i svaki drugi element konteksta - vredi ta?no onoliko koliko i stvar za koju smo je primenili. Otvorenost isto tako. I jedno i drugo se mogu zloupotrebiti, a na nama je da modulišemo koliko nam je ?ega kao društvu potrebno. IT scena? Isto tako.”
Ta?no. Da proširimo, sve se može zloupotrebiti. Doduše, verujem da je otvoreno manje podložno zloupotrebi od zatvorenog… Više o?iju je uprto u dešavanja.
Zaista sam razo?aran da je ovakav, nekvalitetan tekst prošao u novinama Danas. O?ekivao sam više…
Powered by ScribeFire.
Tags: foss, opensource, otvoreni kod, proprietary, softver, Software, vlasni?ki
Wallpaper clock screenlet
Posted by Saša Bodiroža | Filed under Linux, Software
I’m a regular visitor of VladStudio’s website, run by Vlad Gerasimov, a digital artist. It is a spot to find a lot of beautiful wallpapers. Recently, he began making wallpaper clocks - dynamic wallpapers that show date, hour, minute and stuff… I liked the idea, but I wasn’t able to use them on my system, as there was a Windows-only program for it.
I checked out his site last night and was surprised when I saw that there is a Wallpaper clock screenlet for Linux 
(download).
This screenlet requires Screenlets software to be installed. Once that is done, the screenlet needs to be unpacked to ~/.screenlets/ directory, or /usr/local/share/screenlets/ (this way it will be accessible to every user on the system). New wallpaper clocks are added by unpacking .wcz archive to ~/.screenlets/WallpaperClock/wallpapers/, or /usr/local/share/screenlets/WallpaperClock/wallpapers/ (depending on the place where the screenlet is located).
Well, I hope this will be useful :). Enjoy…
Edit: This screenlet depends on python-imaging package.
Tags: clock, Linux, screenlet, Software, wallpaper, wallpaperclock
